Virusi u vrtićima: Novosadski pedijatri rade kao rudari

Virusi u vrtićima: Novosadski pedijatri rade kao rudari

Višesatna čekanja roditelja i bolesne dece, svakodnevica su u pedijatrijskim ambulanta Doma zdravlja ovih dana. I dok roditelji negoduju zbog dugog čekanja, iz Doma zdravlja odgovaraju da boravak dece u kolektivima, odnosno vrtićima i školama, doprinosi širenju virusa i prehlada, ali smatraju da situacija nije alarmantna.

- Ćerka mi je imala visoku temperaturu koja danima nije prolazila i više puta smo u toku sedmice bili kod lekara. Svaki put je bila ista slika. Gužve u čekaonici i čekanje. Pošto nema zakazivanja, svako preda knjižicu i čeka svoj red. Međutim, dešava se da ljudi čekaju i po pet sati. Sve i da dete nije bolesno, razbolelo bi se čekajući toliko u ambulanti – ispričao nam je roditelj koji se obratio našoj redakciji.

Prema njegovim rečima, u popodnevnoj smeni ambulante „Dr Jovan Jovanović Zmaj“ desilo se čak da je bila tolika gužva, te su roditeljima koji su došli u 16 časova rekli da verovatno neće ni stići na red i uputili ih da posle 20 časova odu u noćnu dežurnu ambulantu u Vršačkoj ulici.

- I to nije zato što lekari ne rade, šta više padaju na nos od posla. Samo tog dana lekarka je u svojoj smeni primila i pregledala čak šezdesetoro dece. Ali zahvaljujući onima koji organizuju posao, ona je bila jedini lekar u smeni. Da li je možda neočekivano da će u ovom periodu biti mnogo prehlađene i virozne dece? Kako je moguće da u ambulantama ne dežura više lekara, koji mogu da prime i pregledaju svu tu bolesnu decu, pita se ovaj Novosađanin.

Međutim, načelnica Službe za zdravstvenu zaštitu dece Doma zdravlja „Novi Sad“ dr Vesna Vuleković kaže da ovih dana imaju više poseta, ali da gužve ipak nisu velike.

- Lekari imaju po 45, do 50 pregleda dnevno. Trenutno nam zbog renoviranja ne radi objekat u Ulici Vase Stajića, pa su i ti pacijenti sada upućeni u druge ambulante. Lekari iz ove ambulante, njih četvoro, sada rade u ambulantama na Limanu i u Zmaj Ognjena Vuka, a to znači da i njihovih 2.000 pacijenata, sada u tim ambulantama, što doprinosi utisku gužvi – objašnjava dr Vuleković.

Prema rečima načelnice pedijatrije, lekari ne mogu da rade brže, niti da prime više pacijenata, jer onda neće raditi kvalitetno. Problem je, smatra ona, i što roditelji za svaki kašalj dovode decu kod lekara, jer ih vaspitači iz vrtića pošalju.

- Ljudi bi trebalo da budu zdravstveno svesni i da ne dovode decu kod lekara zbog žulja ili kada padnu. Imamo 67 lekara koji rade ne samo u Novom Sadu, nego i u ambulantama u Sremskim Karlovcima, Sremskoj Kamenici, Petrovaradinu, Budisavi, Kaću, Kovilju, Rumenki, Futogu, Šangaju, Bukovcu. Ima nas onoliko koliko treba, ali se dešava i da se neko od lekara razboli, a onda se to oseća u službi. Mi imamo dežurstva od 24 sata, odnosno radimo u tri smene. Po 30-ak lekara radi u prvoj smeni i isto toliko ih je u popodnevnoj. Na Limanu imamo šest lekara, Novom naselju pet, u Zmaj Ognjena Vuka takođe pet, u Petrovaradinu jednog ili dvoje, kao i u  Sremskoj Kamenici – navodi dr Vuleković.

Upravo zato što postoji noćno dežurstvo, lekari upućuju roditelje u tu ambulantu, kada su velike gužve.

- To se dešava kada pacijenti dođu u 19 časova, a velika je gužva i proceni se da neće stići na red do kraja radnog vremena. Nikada to nije u 15 časova, ali je bolje roditeljima na vreme reći da možda neće stići, kako bi mogli da se organizuju – rekla je dr Vuleković.

Ona kaže i da su roditelji često preplašeni i i žele da lekar posluša i pregleda dete, iako znaju da ima bronhitis i šta treba da rade kada se detetu stanje pogorša. Isti je slučaj sa mališanima koji imaju ekceme na koži i roditelji ih nekada dovode i jednom nedeljno, iako je to hronično stanje.

- Većinom se pedijatrima javljaju ista deca, koja su bolešljiva i čiji su roditelji uplašeni. U čekaonici svako misli da je hitan i da treba da ima prednost. A onda oni koji su stvarno hitni, najčešće ćute i čekaju i skoro da ih moramo uvlačiti u ordinacije – dodala je dr Vuleković i napomenula da dodatni problem u rasporedu lekara su obavezne vakcinacije, jer jednom nedeljno lekari moraju to da rade, te tog dana ne mogu da rade sa pacijentima.

Kada smo Novosađanki, koja nas je sa sličnim primedbama na gužve kod pedijatara pozvala juče, predočili objašnjenje iz Doma zdravlja, ona ga je nazvala u najmanju ruku neprimerenim.

- Ma hajte, molim vas, pa ko je lud da dovodi zdravo dete među toliko virozne dece. Sramota je što se sistem postavlja tako da nas tera da decu vodimo kod privatnih lekara, a državno zdravstvo ionako dobro plaćamo, kaže ova majka petogodišnjeg dečaka koja je više sati čekala u Limanskom domu zdravlja.

Ona kaže da se može govoriti o zdravstvenoj kulturi utoliko što bi roditelji trebalo da bolesnu decu ostave kod kuće i da ih tih dana ne šalju u vrtiće kako se virusi ne bi širili. Na žalost, kaže ona, ima roditelja koji decu u vrtiće dovode i kada su bolesna, ne vodeći računa da će zatraziti drugu decu.

 

Za 60 odsto više bolesnih nego prošlog meseca

Kolektivni smeštaj i gomilanje neimunih osoba u predškolskim i školskim ustanovama, doprinose širenju bolesti. Kako je saopšteno na poslednjoj konferenciji za novinare Instituta za javno zdravlje Vojvodine, zbog toga su respiratorne zarazne bolesti vodeća patologija svih urbanih područja i u proteklih mesec dana su činile 82,8 odsto od svih prijavljenih slučajeva. Registrovani broj obolelih je za 60 odsto veći u odnosu na protekli izveštajni period. Vodeće mesto u ovoj grupi imaju streptokokne infekcije (infekcije ždrela/tonzila i šarlah) sa učešćem  od 86,5 odsto.

0
0

* Sva polja su obavezna (Preostalo 500 karaktera)

Pošalji fotografiju uz komentar (do 2MB)

Ovaj članak još uvek nije komentarisan