UPOZNAJTE SREMSKU KAMENICU: Mirna gradska oaza podno Fruške gore (FOTO)

UPOZNAJTE SREMSKU KAMENICU: Mirna gradska oaza podno Fruške gore (FOTO)

Ušuškana između planine i reke, Sremska Kamenica je oduvek privlačila Novosađane svojim prirodnim lepotama i životom mirnijim nego u drugim gradskim kvartovima.


Mesto u kome je jedan od naših najpoznatijih pesnika proveo poslednje godine života, mesto gde se nalazi jedna od najpoznatijih zdravstvenih ustanova u Srbiji, mesto gde se školuju i obučavaju čuvari reda i zakona – sve ovo asocira na Sremsku Kamenicu. Prošetali smo njenim ulicama, popričali malo s meštanima i saznali koje još lokacije vredi posetiti kada zalutate u ovo naselje..


Zmajev muzej


Jovan
Jovanović Zmaj ostavio je nemerljiv trag u srpskoj književnosti, a poslednje godine svog života proveo je upravo u Sremskoj Kamenici. U ulici koja nosi njegovo ime, na samom početku, nalazi se Zmajev muzej. Kuća je adaptirana i za posetioce otvorena 1933. godine kako bi svedočila o životu i stvaranju jednog od najznačajnijih pisaca srpskog romantizma. U dvorištu muzeja nalazi se spomenik, delo Ivana Meštrovića. Stalna postavka podeljena je na više celina: porodični život Jovana Jovanovića Zmaja, njegov rad na dečijoj književnosti, njegova posthumna dela...Više o ovome ispričaće vam kustos Marijana Ratkelić, a muzej je otvoren od 9 do 16 sati radnim danima i od 9 do 14 sati subotom.


Zmajev
spomenik u centru


Na centralnom kameničkom trgu, dijagonalno od muzeja, postavljen je spomenik ”Deca čika Jovi”. Prikazuje pesnika kako detetu pruža knjigu i rad je skulptora
Stevana Stojanovića, a obnovljen je 1954. godine. Nađite vremena da sednete na stepenice ili klupu koja se nalazi nadomak spomenika, osmotrite oko sebe i pokušajte da zamislite Sremsku Kamenicu kako je izgledala u vreme kada je tu šetao čika Jova Zmaj.


Crkva Rođenja Presvete Bogorodice


Građena je u periodu od 1737. do 1744. godine, a ukrašavanja su trajala do 1955. godine. Predstavlja remek delo stare srpske arhitekture i poslednju crkvu podignutu u moravskom stilu. U prvoj polovini prošlog veka stavljena je pod zaštitu države kao spomenik kulture. Njen ikonostas ima veliku umetničku vrednost, a u prostranoj porti nalaze se veoma stari natpisi i spomenici. Ljubitelji istorije i umetnosti uživaće u obilasku ove crkve.


Crkva Našašća svetog Križa 


Crkva je podignuta 1746. godine, a u 19. veku je obnovio i proširio
grof Marton Marcibanji. Godine 1869. grof Gvido Karačonji poklanja crkvi orgulje, a pored njih tu su se nalazila i četiri zvona različite veličine. Drugo obnavljanje crkve bilo je 1914. godine, a treće pre desetak godina.


Kamenički park


Jedno od omiljenih mesta svih naših sugrađana koji vole razne aktivnosti u prirodi, posebno
trčanje. Park koji se po svojoj strukturi i uređenosti znatno razlikuje od ostalih gradskih parkova, nastao je 1758. godine, kao deo dvorca Marcibanji – Karačonji. U sredini parka nalazi se Brežuljak ruža, gde stoji pet stubova nalik na pet rimskih vojnika, koji često okupiraju pažnju mlađih posetilaca. Ovaj park predstavlja jednu od najčešćih lokacija za prvomajski uranak.


Šetalište uz Dunav


Kada izađete iz parka, šetnju prirodom možete nastaviti uz Dunav. Za to postoji kratka ali uređena staza, a možete i sići do same obale reke. Prilaz uz Dunav nije toliko uređen kao na ostalim mestima, ali to i to ima svojih čari. Uživajte u pogledu na Most slobode i Novi Sad.


Dvorac Marcibanji – Karačonji


Nadaleko od same obale Dunava nalazi se dvorac koji je bio u vlasništvu dve plemićke porodice po kojima i nosi naziv. Iznad ulaza postoji ploča na kojoj piše da je dvorac sagradila plemićka porodica
Marcibanji de Puho. Građen je u etapama od 1797. do 1811. godine, a današnji oblik dobija zahvaljujući drugim vlasnicima, porodici Karačonji. Ova imućna porodica je ovde održavala balove sve do 1918. godine, a posle rata dvorac je nacionalizovan i korišten za više namena. Poznat je i po tome što je u njemu boravio španski kralj Filip, a danas je spomenik kulture od velikog značaja. Nažalost, nije otvoren za posetioce i nalazi se u privremenom vlasništvu preduzeća “Vode Vojvodine“.


Kuća iz 1797. godine


U njenim prozorima ogleda se Dunav, a ona je svedok dešavanja u Sremskoj Kamenici već više od 200 godina. Nalazi se u Karađorđevoj ulici, na broju 21 i kako svedoči natpis na njoj, sagrađena je 1797. godine. Fasada i spoljašnjost ukrašeni su u baroknom stilu, a unutrašnjost je značajno izmenjena. Na kući postoji spomen ploča na kojoj piše da je ovde odrastao
dr Radivoj Simonović, poznati srpski lekar i fotograf s kraja 19. i početka 20. veka.


Instituti Vojvodine


Institut u Sremskoj Kamenici obuhvata tri zdravstvene, nastavne i naučno – istraživačke ustanove: za kardiovaskularne bolesti, za plućne bolesti i za onkologiju. Jedinstvena je institucija ovog tipa u našoj zemlji sa najboljim specijalistima iz raznih oblasti koji svoje znanje prenose na studente.

Ukoliko želite da ostanete nekoliko dana, smeštaj možete pronaći u....

Vila "Evanđelina"


Nalazi se odmah pored uspona za Institut, ova vila odlična je za sve one kojima treba prenoćište ili se odluče za odmor u Sremskoj Kamenici. Objekat je novije gradnje, najsavremenije opremljen, a ljubazno osoblje učiniće vaš boravak još prijatnijim.


Motel
i restoran "Kordun"


Dobar izbor za one koji žele malo širu ponudu, jer je u pitanju spoj motela i restorana sa tradicionalnom kuhinjom. Kako sami ističu, pažljivo birane boje enterijera učiniće vaš boravak ugodnijim, a vrt će vam omogućiti da uživate u prirodi i čistom vazduhu. Na kraju dana, ukoliko želite možete da se poslužite roštiljem i sami pripremite hranu.

A kada ogladnitei rešite da predahnete u Sremskoj Kamenici, neka vas put nanese na sledeće lokacije....

Picerija "Sveti Stefan"


U ulici Cara Lazara, na broju 10, nalazi se lokal u kom prave odlične pice i koji ima prelep pogled na Dunav. Pratite tablu koja stoji na početku same ulice, ali neka vas ne iznenadi ako promašite kuću u kojoj se nalazi picerija. Sa spoljašnje strane nalazi se jedva primetna bašta koja vas vodi kroz piceriju sve do terase sa smirujućim pogledom. Na trenutak ćete pomisliti da niste u Vojvodini, već da ste zalutali u neke druge krajeve. U ponudi imaju raznovrsne pice, paste, jela sa roštilja, salate i sendviče, a naša preporuka je da probate picu koja je dobila ime po piceriji.


Podrum "Šukac"


U Karađorđevoj ulici porodica Savić neguje tradiciju gajenja vinove loze već više od 150 godina. Prvi čokot zasadili su u Sremskoj Kamenici još polovinom 19. veka, a ljubav prema vinu prenosila se s kolena na koleno. Vina iz ovog podruma svojevremeno su služena u najboljim novosadskim restoranima, a danas u ponudi imaju: italijanski rizling, župljanku, rubinet, beli i crni bermet.


Restoran "Fruškogorski salaš"


Odlična lokacija uz Dunav, nesvakidašnji ambijent i dobra ponuda hrane je nešto što izdvaja ovaj restoran. Možete da uživate u tradicionalnom enterijeru, živoj muzici i da se vraittie u neka prošla vremena.


Pekara i poslastičarnica "Maja"


Velika i prostrana pekara i poslastičarnica u samom centru Sremske Kamenice ima bogatu ponudu raznih vrsta peciva i ostalih pekarskih proizvoda, a mogu se pohvaliti i odličnim sitnim kolačima i baklavama. Nezaobilazno mesto svih Kameničana!


Čarda "Sremac"


Riblji restoran tik uz samu obalu Dunava odličan je za porodične ručkove i posete, ali i kada se uželite odličnih ribljih specijaliteta. Neretko se u bašti ovog restorana kuva riblja čorba ili paprikaš, pa gosti imaju priliku da uživaju svim čulima. Savršeno mesto za ručak pored reke.


Bašta "Vožd"


Desno od gore pomenute čarde nalazi se opušteni kafić u prirodi koji mnogi Kameničani još uvek nisu otkrili. Mesto koje vrlo rado posećuju mladi željni bega od gradske buke, ali i nekih malo drugačijih dešavanja u Sremskoj Kamenici. Lokal se nalazi na livadi uz samu obalu Dunava, a od sunca i kiše štitiće vas nekoliko suncobrana od trske. Često organizuju bioskop pod zvezdama, razne svirke i ostala dešavanja. Savršeno mesto za one željne opuštanja i malo drugačijeg provoda.

 

ZALUTAJTE ULICAMA: Ipak, najbolji način za otkrivanje nekog dela našeg grada je da se jednostavo izgubite i prošetate ulicama. Sremska Kamenica je idealno mesto za to, ulice su lepe i atipične za našu ravnicu. Imaćete priliku da vidite divne kuće, a možete uživati u najlepšem pogledu na Dunav i zalaske sunca.



Tekst i fotografije:
Mirela Kuč

Oceni vest:
36
1

* Sva polja su obavezna (Preostalo 500 karaktera)

Pošalji fotografiju uz komentar (do 2MB)
  • Glorija

    pre 2072 dana i 19 sati

    Sviđaju mi se reportaže o delovima Novog Sada i okoline. Može li i reportaža o Novoj Detelinari kakva je bila nekad? S obzirom da je skroz izmenjena i izgrađena danas u kojoj živim,

    Oceni komentar:
    0
    18
  • Mirjana

    pre 2072 dana i 13 sati

    Jos bi bila lepsa Sremska Kamenica kad bi neko nesto uradio po pitanju saobracaja..da se izgradi most da se izbegne cenar koji bi se mogao pretvoriti u pesacku zonu bilo bi pravo mesto za uzivanje.

    Oceni komentar:
    1
    17
  • Gordana

    pre 2072 dana i 11 sati

    U pravu ste.Centar Kamenice je sve sem oaze mira.Saobracaj je kao u sred Beograda.

    Oceni komentar:
    0
    17
  • Brano

    pre 2070 dana i 23 sata

    Sve je lepo sročeno ali u dvadeset prvom veku da ta ista Sremska Kamenica i njeni meštani memaju legalan priključak za vodu u ulici Put Heroja vlasti se trebaju zapitati šta tu ne štima i ako pročitaju ovo da provere i pozabave sa istim.

    Oceni komentar:
    1
    11
  • Ja

    pre 1136 dana i 23 sata

    Cekaj, pa Batu Sarca nisi pomenula, covek je legenda Kamenice da li znas to?

    Oceni komentar:
    0
    4
  • svetlana

    pre 822 dana i 17 minuta

    A zar je moguce da niste spomenuli Decije Selo. Oono je jedinstveno u Srbiji i jedno od retkih u celoj Evropi.

    Oceni komentar:
    0
    4
  • Moje iskustvo

    pre 821 dan i 22 sata

    O Dečjam Selu se ne sme pisati ono što se zaista dešava tamo.
    Samo su cvetići dozvoljeni. I leptirići.

    Oceni komentar:
    2
    1
  • Sinisa Nikolic

    pre 734 dana i 12 sati

    Nije napisano o elitnom delu??? Cardaku i Glavici gde zive imucniji Novosadjani.

    Oceni komentar:
    1
    1