Upoznajte Rakovac: Malo mesto sa mnogo iznenađenja

Upoznajte Rakovac: Malo mesto sa mnogo iznenađenja

Otkrivamo vam turistička mesta za koje možda niste ni znali, a koja se nalaze na svega dvadesetak minuta vožnje od Novog Sada, i to prigradskim autobusom.

Sezona kupanja umalo što nije počela, ali pre nego što se letnja šema ustali, preporučujemo vam da što više slobodnog vremena provedete uz reku ili u prirodi - a gde bolje nego na našoj jedinstvenoj Fruškoj gori! Dobro je poznato da sremska strana novosadskog prigrađa krije neka od najlepišh mesta za uživanje, ali i šetnju. No, nije baš tako čest slučaj da se čak nekoliko turističkih tačaka nađe u okviru samo jednog malog mesta. Rakovac, doduše, ima šta da pokaže. Na površini od otprilike 20 kvadratnih kilometra naći ćete arheološke ostatke, komunističke spomenike i pravoslavne relikvije. Jednostavno rečeno - Rakovac ima za svakog po nešto!

Kao i svaki put pred izlet na Frušku goru, i sad smo se poslužili fantastičnom mapom Fruškaća, tako da smo sve ove lokalitete otkrili očas posla. Pa idemo redom, od samog ulaska u selo.

Arheološko nalazište Gradina

Naizgled skromno i malo arheološko nalazište kod današnjeg vrtića važi za lokalitet od velikog nacionalno-istorijskog značaja. Na ovom mestu nalazila se srednjevekovna crkva u romaničkom stilu, potom preuređena u gotički. U 15. veku ovde se nalazio i manastir Dumbo koji su Turci kasnije spalili. No, to nije sve, jer najstariji ostaci na ovom lokalitetu datiraju iz starijeg gvozdenog doba. Muzej umetnosti Vojvodine jedna je od institucija koje na papiru brinu o ovom mestu, mada je očigledno da nalazište istinski vapi za dobrom negom (prilog ovom komentaru ćete naći u lascivnim crtežima na bedemima nekadašnje crkve).

Spomen obeležje Stručica

Ovaj neobični spomenik izgrađen je tokom sedamdesetih u čast palih boraca u Drugom svetskom ratu. Izuvijani rogovi posvećeni su herojima kakvi su bili Stanko Paunović Veljko (po kojem je ime dobila i ulica koja vodi do spomenika), komadant Đorđe Marković Đilas i Zencel Hunjadi zvani Kurir Franja. Autor spomenika je Mirko Krstonošić. Iako iz daljine ne deluje grandiozno, tek kada uđete u rejon spomenika, osetićete da on ostaviti zaista jak utisak, a neki od posmatrača će sigurno reći da im liči na neku relikviju iz serije “Lost”.

Manastir Rakovac

Rakovački manastir zapravo je star koliko i samo naselje, jer su prvi stanovnici ovde počeli da dolaze kada je Raka Milošević, inače veliki komornik despota Jovana Brankovića, na ovom mestu postavio prve temelje ovog zdanja. Legenda kaže da je Raka na ovom mestu slučajno ubio jelena (inače, hrišćanski simbol samoće i čistote monaškog poziva), te se obavezao da svoj greh iskupi tako što će baš tu sagraditi manastir. Prvi Rakovčani su obrađivali manastirsko imanje i služili su kao njegovi prnjavorci. Prvi zapisi o manastiru datiraju iz doba pod Turcima koji su napravili popis stanovništva u Sremu da bi ubirali porez. Zanimljivo je da se u manastiru tokom Drugog svetskog rata nalazila partizanska štamparija, što su Nemci “nagradili” debelim oštećenjem crkve i konaka, te rušenjem zvonika.

Beli Majdan

Odmah do manastira, na samo dvestotinjak metara uzbrdo nalazi se fantastična rakovačka pećina. Do nje se dolazi tako što se krene glavnim putem ka gore, pa se potom skrene u prvi neasfalirani puteljak levo gde ćete ubrzo naići na putokaz za Beli Majdan (preporučujemo da na ovaj put krenete peške a ne kolima jer su brazde pri ovom strmom usponu vrlo duboke). Zahvaljujući nesvakidašnjem izgledu, pećina se smatra pravim biserom Fruške gore, a zanimljivo je da je nekada služila kao kamenolom. Glavna dvorana pećine je nastala iskopavanjem kamena (najverovatnije za potrebe manastira), dok njen svod drže kameni stubovi. Kamene i drvene stepenice kruže oko pećine tako da bez problema možete obići ceo lokalitet, a verujte nam na reč da ćete se iznenaditi njegovom veličinom. Na ulazu je smešteno malo odmaralište, tako da na ovom mestu možete napraviti i piknik.

Spomen obeležje Kamenolom

Obeležje je posvećeno palim borcima i žrtvama fašizma stradalim tokom Drugog svetskog rata. Kao što možete pretpostaviti, Rakovac je za vreme rata bio jedno od važnih uporišta oslobodilačkog pokreta, te je godine 1943. selo gotovo u potpunosti spaljeno. Nakon ovog burnog perioda nastaje Novi Rakovac, dok se stari deo sela revitalizovao dolaskom novog stanovništva, mahom radnika velike Fabrike cementa u Beočinu. Danas se kod ovog spomenika nalazi autobusko stajalište i okretnica. Spomenik vredi posetiti jer je, za razliku od mnogih obeležja nastalih za vreme komunizma, napravljen tehnikom mozaika. Fruškać kaže da je doskora je tu bio i Titov veliki portret sa natpisom „Druže Tito, mi ti se kunemo”, koji je prekrečen.

 

Zanimljivosti na samom izlasku iz sela

Ako nastavite da vozite dalje, znaćete da se nalazite na samom izlasku iz sela tek kada ugledate neuništivi natpis “Kozji sir” za koji kažu da je jako dobar. U Rakovcu postoji i nekoliko manjih vinarija, tako da vam savetujemo da polako vozite ne biste li ih promašili. Par kilometara po izlasku iz Rakovca, kada već krenu fruškogorske serpentine, sa leve strane će se pojaviti put za veliki kamenolom. Ukoliko nastavite pravo, postoji verovatnoća da ćete samo za par metara naići na nekoliko kola parkiranih sa strane - i to na vrlo nezgodnoj krivini - jer se upravo tu nalazi izvor Stari Majdan. Ruku na srce, voda sa ovog izvora je stvarno super i vredi je sakupiti, ali savetujemo vam da prethodno ostavite auto kod skretanja za kamenolom.

A kada smo već tu...

Kamenolom

Zvanično, ovde niko ne sme da ulazi jer su radovi i dalje vrlo aktivni. Međutim, slike pred vama su nastale za vreme Uskršnjih praznika kada valjda i najvredniji čuvare odlaze na odmor. Kakva je situacija ostalim danima u godini, stvarno nam nije poznato. Ako želite da saznate, to ćete morati da radite na sopstvenu odgovornost.

Kada uđete na teritoriju beočinske cementare koja ovde kopa još od tridesetih, sigurno je da će vam i ovaj kamenolom izgledati baš kao i svaki drugi. No, posle samo nekoliko minuta šetnje, naići ćete na čovečjom rukom napravljen ogromni “kanjon” u samom srcu Fruške gore. Uživo ovo mesto zaista ostavlja bez daha i vrlo lako ćete zaboraviti da se nalazite na svega nekoliko minuta od civilizacije. Nažalost, i to sa sobom nosi drugu stranu priče. Stručnjaci tvrde da su decenije eksploatacije kamena ostavile pogubne posledice na prirodnu sredinu kamenoloma, uprkos standardima koji nalažu da rudarski kopovi u okviru nacionalnog parka budu uklopljeni u njegov krajolik. Ma koliko pogled sa kamenoloma delovao fascinantno, ovde to definitivno nije slučaj.

 

Dalje put vodi ka Vrdniku i njegovim veličanstvenim bazenima i još spektakularnijim vinima. Usput se možete odmoriti na Zmejavcu sa kog puca predivan pogled na okolinu. I ne brinite ako se niste setili da ponesite svoju klopu i piće, jer to možete naći i u istoimenom restoranu na samo par desetina metara odatle (zapravo, do kafane se može doći kolima direktno od kamenoloma, ali taj put nije uknjižen u mapi tako da ćete morati da se poslužite intuicijom). Ukoliko i dalje, posle ovako bogatog dana, budete u istraživačkom naletu, preporučujemo vam da pre ulaska u Vrdnik potražite i njegovu staru kulu!

 

Stari i Novi Rakovac nalaze se u okviru Opštine Beočin, a do njih se može doći i redovnim prigradskim linijama. Autobusi 78, 79, 80, 81 i 84 će vas “izbaciti” na samom početku naselja i nastaviti dalje uz Dunav, dok broj 77 vozi kroz skoro celo selo, sve do pomenute okretnice.

24
0

* Sva polja su obavezna (Preostalo 500 karaktera)

Pošalji fotografiju uz komentar (do 2MB)
  • Teodora Sr.Kamenica

    pre 2443 dana i 14 sati

    Sve je super...stvarno!!!Ali veličanstveni bazeni u Vrdniku???

    Oceni komentar:
    3
    3
  • Ja

    pre 2443 dana i 3 sata

    I autobus 77.

    Oceni komentar:
    0
    2
  • Detektivska Agencija

    pre 1213 dana i 18 sati

    Kamenolom nije nikada bio u sastavu Beočinske fabrike cementa…

    Oceni komentar:
    0
    1