Kafane kao nosioci modernosti u prošlosti grada...

Kafane kao nosioci modernosti u prošlosti grada...

Kafane su u životu Novog Sada imale važnu socijalnu, pa i ekonomsku funkciju, jer je to bila privredna delatnost koja je najbrže donosila obrt i u kojoj je uspeh bio zagarantovan. Kafane su se onda nalazile bukvalno na svakom koraku i za sve kategorije stanovništva.

Piše: Hroničar i publicista Zoran Knežev

Izgledalo je da je to posao sa najmanje rizika jer su subotom, nedeljom i u vreme praznika kafane bile uvek pune. Stvorena je takva navika da se svaki pazar svršava uz piće, i pored čaršijskog redovnog pijenja u podne i uveče. Seljaci koji su dolazi u varoš na pijacu, da prodaju svoju robu, smatrali su za pravi greh da odu iz varoši trezni. Takav način života obezbeđivao je kafanama važnu logu u privrednom životu, tako da su pored najbolje zarade kafane imale i ulogu berze. Tu su se zbližavali trgovci zanatlije, činovnici, tu se vršila kupovina i prodaja, utvrđivale se pogodbe, vraćali zajmovi i dugovi, prodavala imanja, ortačilo i razortačilo...

Petefijeva ulica

Tu su se održavale razne licitacije, tu su se zakazivali sastanci između provodadžije i devojčinog oca, tu su bila sedišta pojedinih klubova i udruženja. Razni esnafi i organizacije su tu održavala svoja okupljanja i slavili slave. Neke kafane su bile poznata stecišta kriminalaca i odmetnika, najpouzdanija mesta za skrivanje plena posle pljačke. Kafane su bile pouzdane socijalne ustanove, koje su pored te i ekonomske funkcije bile i centralni prostor kulturnih dešavanja jer se u njima održavaju i prve predstave Srpskog narodnog pozorišta. One su bili, kako su pisali hroničari tih vremena, prvi mjuzik-holovi u kojima se mogla čuti moderna muzika, koja je izvođena po čitavoj Evropi, tu su se mogli videti prvi mađioničari, akrobate... 

Kafane su u Novom Sadu bili nosioci modernosti, jer tu je odigrana prva partija bilijara, upaljena prva sijalica, prikazan prvi film... Ako je trebalo održati neku književnu ili umetničku tribinu, za odabrane goste, kafane su imale one svoje odvojene sobe, gde bi se onda društvo povlačilo i ćaskalo.

Tako je bila čuvena soba Vase Pušibrka u „Lindi“, ili odvojeni sobe i astali za koje su smeli da sedaju samo određene persone. Kafane su bilie pravi literarni forumi, gde bi književnici početnici čitali svoje priče ili pesme poznatim doajenima iz tih oblasti. Posebno važnu ulogu novosadske kafane su imale u političkoj istoriji grada. Tu su se održavali prvi sastanci i dogovarale značajne političke odluke kako za sam grad, tako i za ceo Srpski korpus. Tu je Miletić okupljao svoje pristaše, tu se rodila ideja da se Novi Sad nazove „Srpskom Atinom“, tu je ošamaren gradonačelik Novog Sada...

 

 

 

Oceni vest:
4
150

* Sva polja su obavezna (Preostalo 500 karaktera)

Pošalji fotografiju uz komentar (do 2MB)
  • Bojana

    pre 2990 dana i 16 sati

    "Tu je Miletić okupljao svoje pristaše, tu se rodila ideja da se Novi Sad nazove „Srpskom Atinom“, tu je ošamaren gradonačelik Novog Sada..."
    To Knežev malo pobrkao, to se zbilo u kafani "Bela lađa", tako bar opisuje Dubravka Rebić inače vrstan poznavalac starog Novog Sada u svom članku objavljenom na portalu : http://www.nsparty.rs/novi-sad/ulice-novog-sada/766. A gde god se spomenje "Bela lađa" svuda se navodi da je to bila omiljena kafana Miletića, a za Lindu da je stalni gost, od uglednijih novosađana, bio Vasa Pušibrk i da su ugledni novosađani odlazili u kafaname shodno političkom opredelenju a da u druge nisu zalazili.

    Oceni komentar:
    0
    1